POSADA “OPATA” U AKCIJI SPAŠAVANJA KORNJAČE

Magazin Murter - Kornati

Posada murterske ribarice “Opat” provela je hvale vrijednu hitnu akciju spašavanja nesretne kornjače kojoj su u ustima uočili po život opasnu udicu! Sretno kornjači Opat u oporavku i veliko hvala našim ribarima što brinu o morskom svijetu!

Posada “Opata” u svojim je mrežama izvukla kornjaču glavatu želvu, no ova morska ljepotica nije mogla biti, kako je to praksa, puštena natrag u more- iskusno oko posade ribarskog broda uočilo je da joj iz usta viri komad najlona udice, te su je hitno otpremili u luku Gaženicu, kako bi ju preuzeo stručan tim zadarskih veterinara.
Kornjača koji su veterinari nazvali Opat, duga je oko pola metra i ne uspije li se običnim postupkom iz njenog tijela ukloniti udica, morat će na operacijski stol gdje će joj krivi zalogaj ukloniti stručnjaci iz instituta u Puli.

Glavata želva (Caretta caretta) vrsta je morske kornjače, koja je jedini gmaz koji naseljava Sredozemno i Jadransko more.
Odrasle kornjače dostižu duljinu oklopa i do 110 cm i tjelesnu težinu do 115 kg. Na obalu izlaze samo ženke radi polaganja jaja, dok mužjaci ostaju u moru cijeli život.
Jadran jedno od dva najznačajnija područja ishrane i zimovališta glavate želve u Sredozemlju. Nadolaskom zime i padom temperature mora morske kornjače smanjuju svoju aktivnost i povlače se na morsko dno gdje prezimljuju ukopane u pijesak i mulj. Takve životinje u hibernaciji često završavaju u ribarskim koćama, a zbog iznenadnog buđenja i niskih temperatura mora padaju u stanje šoka. Ribari takve želve vraćaju u more, no neke od njih ne uspiju zaroniti natrag na dno i nastaviti prezimljavanje, već dezorijentirano plutaju na površini nošene vjetrom i strujama. Poznato je da u koćama u Jadranu svake godine završi oko 6000 želvi, od čega samo u hrvatskim vodama oko 2500.

Glavata želva je već odavno na svjetskoj listi ugroženih životinja. Najveća prepreka opstanku morskih kornjača danas je čovjek. Pretjerano sakupljanje jaja iz gnijezda, gubitka gnjezdišta zbog obalnog razvoja, masovni turizam, hvatanje za hranu ili prodaja oklopa kao suvenira jednako ugrožava ove životinje. Kada se uz to pribroji zagađivanje i nerazumno iskorištavanje mora, morske su kornjače dovedene na rub opstanka.
Kornjače često stradavaju u ribarskim stajaćim mrežama. S obzirom na to da se radi o životinjama koje dišu plućima, kornjače moraju izlaziti na površinu mora da bi udahnule zrak. Iako su razmaci između dvaju udisaja zraka u normalnim uvjetima kod kornjača relativno dugi, kada se pod morem zapletu u mreže, zbog stresa vrlo brzo ostaju bez zraka i utapaju se. Procijenjeno je da se godišnje u Jadranskom moru slučajno ulovi oko 2500 glavatih želvi. Od ukupnog broja jedinki uhvaćenih u ribarske mreže 85% je ulovljeno koćarenjem. Morske kornjače u Hrvatskoj su zaštićene zakonom kao i brojnim međunarodnim konvencijama. Strogo je zabranjen svaki namjerni izlov, uništavanje, uznemiravanje ili trgovina ovim vrstama. Za ubijanje glavatih želvi predviđene su visoke novčane kazne.

Oznake ,