CRKVA GOSPE OD GRADINE – DRUGA FAZA REKONSTRUKCIJE U TIJEKU

Korisne Informacije Kultura Kultura i povijest Murter - Kornati Općina Murter - Kornati

Nakon što je prošle godine na crkvi Gospe od Gradine izvršena obnova krovišta, zvona i svoda, nastavak radova uslijedio je prije tjedan dana. U drugoj fazi, koja će biti završena do Božića, radi se na uklanjanju vlage, popravljanju unutarnjih zidova, te bojenju istih.

Dugo očekivana rekonstrukcija crkve Gospe od Gradine, koja se nalazi na zajedničkom groblju za Murter i Betinu, a u vlasništvu obje navedene Župe, počela se realizirati nakon što je putem Programa zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima u 2019. godini, Ministarstvo kulture odobrilo 190.000,00 kuna za rekonstrukciju krovišta i zvona crkve Gospe od Gradine. Uz značajnu financijsku injekciju naše Općine Murter- Kornati i nešto sredstava dodijeljenih iz Općine Tisno, te uz suradnju sa župnicima don Ivanom Katićem i don Mirom Stojićem, radovi su nastavljeni, usmjereni ka sanaciji unutrašnjosti crkve. Bilo je za očekivati , a prognoze su se i ostvarile, da će sadašnji radovi ukazati da na još novih ulaganja, jer radi se o starom i loše očuvanom objektu sakralne baštine, kojem svakako treba posvetiti mnogo pažnje, te nemamo namjeru odustati u novo nametnutim radovima, sad nakon što smo započeli s ulaganjima i radovima. Nakon Gospe od Gradine, u planu je da sa Šibenskim biskupom Tomislavom Roglićem dogovorimo i projekt obnove naše Župne crkve sv. Mihovila, koja također zahtjeva niz zahvata– saznajemo do načelnika Tonija Turčinova.

Kako je zapravo čitav poluotok arheološki rezervat koji još nije dovoljno istražen, radovi su, posebno u prvim danima iskopima bili obilježeni ushitom i iščekivanjima mnogih posjetitelja- od djelatnika muzeja, arheologa do zaljubljenika u kulturnu baštinu, ne bi li svjedočili pronalasku vrijednih artefakta. To i ne čudi, jer sam položaj antičkog grada Colentuma, na kojem su pronađeni kasnoantički ostaci, mozaici, zidovi i sarkofazi, upućuju na mogućnost da je srednjovjekovna crkva Gradine naslijedila stariju ranokršćansku crkvu. No, osim građevnog materijala (kamena, zemlje), te krhotina rimske opeke, morskog pijeska i školjka, koji su očito kao i u slučaju zidina rimskog grada Colentuma služili kao vezivo, nije pronađen nikakav arheološki vrijedan predmet, osim ručke amfore, u iskopu s vanjske strane crkve.

Ovaj, barem za naše naraštaje pomalo povijesni trenutak renoviranja, valjalo je osmotriti i izravno, na licu mjesta. Prilaskom crkvi, odmah je bilo uočljivo da su vanjski radovi pri kraju- dok je unutrašnjost posve neprepoznatljiva.

Što se točno radi u ovoj fazi radova, saznali smo u razgovoru s predstavnicom izvođača radova tvrtke „Ranus d.o.o“, direktorice Katarine Rukavine te betinskog svećenika don Mira Stojića, koji svakodnevno pomno nadziru svaku etapu rada: „Prvo se pristupilo kopanju kanala dubine pola metra s vanjske i unutarnje strane objekta, kako bi se omogućila bolja drenaža vlage koja je znatno narušila unutrašnjost. Nakon što se „zidovi“ u visokim temeljima prosuše i oslobode nepotrebne vlage, slijedi ubrizgavanje posebne namjenske građevinske ispune, koje će spriječiti buduće pokušaje prodora vlade u zidove. Tad preostaje popravak oštećenih zidova i bojenje. Osim navedenih osnovnih mjera sanacije objekta, u skorijoj budućnosti se planira obnoviti i pod. Narednih dana je prioritet sanirati vanjski iskop, kako bi Župljani Murtera i Betine mogli nesmetano proći do obiteljskih grobnica na dan Svih Svetih, a završetak radova uređenja crkve je planiran za dane  pred Božić“.

Crkva Gospe od Gradine prema podacima u Registru za zaštitu spomenika upisana je kao barokni objekt s naknadnom polukružnom apsidom nastalom na mjestu starijeg objekta. Prema mišljenju struke, njezin današnji izgled otkriva građevinu sagrađenu pretežno u 17.st, s dosta nadogradnje. Od srednjovjekovne građevine ništa nije sačuvano osim fragmenata gotičke lunete /portala danas uzidane iznad bočnog portala.
Elementi ugrađeni u zid kod bočnih vrata, odnosno dio križa i dio natpisa- luk, potvrđuju da je postojalo starije sakralno zdanje, odnosno da je na tom mjestu postojao objekt ranokršćanske građevine iz 6. stoljeća od kojeg su uzeti ugrađeni fragmenti.


Širina apside sadašnje crkve upućuje na mogućnost da je naslijedila dimenzije stare ranokršćanske bazilike, a pretpostavlja se da sadašnja crkva zauzima tek središnji brod nekadašnje ranokršćanske bazilike. Na ovim prostorima spominje se i nalaz keramičkih lucerni s kršćanskim simbolima i monogramima iz druge četvrtine 6. stoljeća, a zanimljivost je da za lucerne(svjetiljke) murterski profesor E. Juraga navodi kao mjesto pronalaska upravo područje kod crkve Gospe od Gradine.