BITKA ZA DEMOGRAFSKI RAZVOJ MURTERA

Intervju Murter - Kornati

Otočna Općina Murter- Kornati, koja je nadaleko poznata kao općina Mediterana s najrazvedenijom obalom, u programu rada kroz ciljeve lokalne samouprave iznimno je orijentirana na ulaganje u razvoj demografije

 

“Ne gledajte na dijete kao na dragulj, već se trudite da to postane”– sažeo je jednom prigodom spontano načelnik Turčinov osnovnu misao cijele slike o murterskoj demografiji.

Istina, demografija je gorući problem mnogih manjih otočnih općina pa tako i u Murteru, na što se pitanja nameću sama po sebi- čemu sva ta nadaleko opjevana prirodna, kulturna i tradicijska raskoš Murtera, ako nema porasta broja stanovništva, ostanka i/ili naseljavanja mladih obitelji, porasta broja novorođene djece?
Takva tematika povlači za sobom ono nužno i neophodno rješenje- lokalna vlast je u samom vrhu piramide koja mora biti i jest pokretač mještana da ostaju svoji na svome. Ništa ne ide preko noći- Sizifove su to i Tantalove muke, jer da bi se osiguralo kvalitetan život mladim ljudima, koji tek onda kad su egzistencijalno zbrinuti nemaju potrebu bježati s djedovine u velike gradove ili inozemstvo, u potrazi za boljim sutra- mnogo tog im se treba osigurati.

U toj bitci, koja nekad nalikuje na onu «bitku s vjetrenjačama», kako bi demografsku sliku učinili što vitalnijom, neumorno se upušta mladi načelnik Toni Turčinov, u čijoj Općini je samo u protekloj 2019. godini rođeno 27 beba, od čega su tri bračna para dobili blizance.
Nastavio je on, dolazeći na radno mjesto načelnika, tradiciju prethodnika koji su prepoznavali važnost pomoći djeci i mladima da uspiju na svom putu školovanja, onog osnovnog- srednjoškolskog, do težnji da put nastave fakultetskim staza, kako bi sebi lakše omogućili kvalitetnija, bolje plaćena radna mjesta. Iskorak je načinio iznalaženjem načina da svim učenicima i studentima, te njihovim obiteljima olakša taj glavni korak do sutrašnje bolje egzistencije, snizujući kriterije bodovanja ocjena za uvjete stipendije. Često i sam ističe tijekom susreta sa stipendistima, kako je i sam bio student, opisuje kolika je bila velika sreća njega i kolega kad bi stigla ta simbolična, a tako bitna svota iznosa stipendije na žiro račun. Do danas, prema podacima sa službene stranice Općina ima ukupno 39 stipendista, od toga 25 studenata i 14 učenika. Studentska stipendija iznosi 650 kuna, a učenička 400 kuna, a samo tijekom 2019. godine, Općina Murter-Kornati  za stipendije je izdvojila ukupno 263 000 kuna. U mjerama demografije koju provodi Turčinov sa suradnicima, svojski se radi i na sektoru razvoja kulture i sporta. Mladi ljudi trebaju kvalitetu svakodnevnog života- kako oni, tako i njihova djeca, a za to su zaslužne mnoge aktivne Udruge, koje većim dijelom u svom opisu imaju programe rada s djecom i mladima, bilo da su kulturno ili sportski orijentirane. Primjerice tu su škole malog nogometa, košarke, karatea, rukometa, gimnastički klub, tenis, kazališne radionice, škole jedrenja, ekološke radionice i mnoge druge za čiju potporu rada se godišnje iz proračuna izdvaja oko 800 000 kuna.

Uvijek sveprisutno pitanje izgradnje dječjeg vrtića, od 2013. godine je «top tema i bitka». Nažalost Općina Murter-Kornati nije uspjela dobiti sredstva za izgradnju vrtića kroz mjeru 7.4.1, jer joj je troškovnik projekta bio veći od prihvatljivog limita za približno 50.000,00 kuna, o čemu govori i načelnik Turčinov:

«Stanje je bilo očajno i poražavajuće. Referenti koji su evaluirali projekt donijeli su odluku da neće uvažiti prigovore premda su bili argumentirano potkrepljeniji te su isti mogli i trebali biti uvaženi. Da sve skupa bude još morbidnije, frustrirala je odluka EU komisije da će svi prethodno odobreni projekti biti prihvatljivi iako u javnoj nabavi pređu limit. To znači primjerice ako je odobreni projekt u javnoj nabavi prešao dopušteni limit za 10 milijuna kuna on je prihvatljiv, a projekti općina koji su u prijavi prešli limit za 1 kunu nisu bili prihvatljivi. Izgradnja zgrade dječjeg vrtića u Murteru je godinama na listi prioriteta s obzirom na to da se boravak i predškolski odgoj murterskih mališana odvija u neprimjerenom prostoru objekta koji je u najmu i ne zadovoljava pedagoške standarde, a za njegov rad iz proračuna godišnje se izdvaja približno 800 000 kuna. Vrtić nam nije bio nikad luksuz, već nasušna potreba».

No, mučna saga za sve murterske mlade obitelji oko izgradnje murterskog vrtića, konačno se raspliće. Općina je dobila milijun kuna od Ministarstva regionalnog razvoja za otoke, milijun kuna imaju deponirano u pričuvi na svom računu. Radovi su počeli na jesen, radi se na izgradnji podruma i temelja. Nositelj i investitor projekta izgradnje dječjeg vrtića je Općina, a partner u projektu župa sv. Mihovila koja je ustupila teren nadomak istoimene crkve na kojem će se objekt graditi. Procijenjena vrijednost projekta izgradnje i opremanja zgrade vrtića, uključujući izgradnju pristupnog puta te uređenje okoliša, iznosi oko 12 milijuna kuna. U Općini planiraju ponovo aplicirati na Ministarstvo regionalnog razvoja, a u stalnim su pregovorima s Ministarstvom demografije od kojih još ove godine očekuju znatna sredstva. Također imaju pripremljen plan i program prema projektu za kojeg očekuju dobiti do 2,5 milijuna kuna, a ostalo će nastojati financirati iz proračuna, pod sredstvom kredita od 10 milijuna kuna.

“Godinama govorimo o demografiji, govorimo o mjerama i kako ih poboljšati, podići natalitet, poboljšati uvjete za rad u vrtićima, školama, sportskim mjerama i kulturnim događanjima. I to se istina događa, ali jako sporo. Mnogo je prepreka koje stoje na putu, ma o kakvom projektu da se radi, posebice o ovakvom, koji je prijeko potreban za vitalan značaj mjesta. Zamke su takve da se na njih ne može preko noći djelovati- od katastra u lošem stanju, neriješenih imovinsko pravnih pitanja, administrativnih začkoljica i problema s dokumentacijom do «problema» sa službenikom kod kojega je predmet- jer kao da žive u strahu za radna mjesta i suhoparno se drže papira i odluka te naravno najveći problem su financije. Kada se radi o djeci i projektima koji će podići kvalitetu njihovog odrastanja, obrazovanja i življenja, onda moramo biti zdravo društvo, puno pametniji, korektniji i spremni riskirati da bi nekom život učinili boljim. Nažalost, ne radi se samo o Općini Murter-Kornati nego o desecima otočnih općina koje nailaze na sličnu problematiku, što ne bi trebala biti utjeha, već samo poticaj da se i međusobno osnažimo kako bi za svoje sredine priskrbili kvalitetnim projektima, radom i upornošću”.